Rasadnici bakterija: Sušila za ruke su jako opasna za zdravlje

Ukupna količina bakterija u zraku i na površinama je bila puno veća u svim sanitarnim prostorijama u kojima su korištena sušila za ruke. Na jednom mjestu u pitanju je bilo
povećanje od 100 puta.
Još prije četiri godine provedeno je istraživanje na temelju kojeg je tim istraživača
sa Sveučilišta u Leedsu objavio da su sušilice na mlazni zrak (sušila za ruke) u javnim
WC-ima su sve samo ne sanitarne.
Otkrili su da ti sve popularniji uređaji u zrak raspršuju bakterije s loše opranih ruku ljudi
(većina ljudi ne pere ruke na pravi način, niti dovoljno dugo da s njih isperu sve bakterije i nečistoću) u zrak i na obližnje površine u uznemirujućim količinama, stvarajući okružje
u kojeg će ljudi čišći ući, nego izaći.
U laboratorijskim eksperimentima u kojima su rekonstruirali javni WC, sušila za ruke
su povećala broj bakterija u zraku za 27 puta u usporedbi s klasičnim brisanjem ruku s papirnatim ručnicima. A treba se uzeti u obzir da mikroorganizmi u zraku cirkuliraju
obližnjim prostorom još barem 15 minuta nakon sušenja ruku.
Sada se autori vraćaju s još više dokaza protiv sušila za ruke, ovaj put s podacima
sakupljenima u eksperimentu provedenom u stvarnom svijetu.
Kao što je objavljeno u časopisu Journal of Hospital Infestation, profesor Mark Wilcox
i njegovi kolege krenuli su istražiti kako metode sušenja ruku utječu na širenje bakterija
u bolničkim WC-ima. Ovo je bitno polje istraživanja budući da iz godine u godinu se
povećava broj ozbiljnih i antibiotski otpornih infekcija u bolničkom okruženju.
Istraživanje je provedeno u bolnicama u Leedsu, Parizu i Udinama u Italiji – a provodilo
se 12 tjedana. Za svaku lokaciju odabrana su dva javna WC-a koje su koristili pacijenti,
osoblje i posjetitelji bolnice, a u svaki je bila postavljena samo jedna metoda sušenja ruku – sušilo ili aparat s papirnatim ručnicima.
Uzorci zraka i brisovi s okolnih površina su uzimani svaka četiri tjedna, a zatim,
nakon dvotjedne stanke, u svim javnim WC-ima su zamijenjeni papir za brisanje
ruku i sušilo. Ukupno su tri puta mijenjali metodu brisanja ruku u WC-ima kako bi
dobili veći uzorak.
Količina bakterija iz tih uzoraka pokazala je da je ukupna količina bakterija u zraku
i na površinama bila puno veća u svim sanitarnim prostorijama u kojima su korištena
sušila za ruke. Najveća razlika je zabilježene između same površine sušila za ruke i
površine aparata za izbacivanje papirnatih ručnika. U Udinama, sušilo je bilo prekriveno
sa 100 puta više bakterija, u Parizu bilo 33 puta više, a u Leedsu je bilo 22 puta više bakterija.
– Prema tome, smatramo da sušila za ruke nisu prikladna za zdravstvene ustanove,
a postojeće upute za kontrolu širenja infekcija trebaju biti prilagođene, izmijenjene
i s pojačanim nadzorom – napisao je Wilcoxov tim, dodajući kako nema jakog argumenta
za korištenja sušila za ruke u bilo kojem javnom okruženju s obzirom na rizike koje ono predstavlja.
Na temelju ranijih istraživanja, francuski zdravstveni dužnosnici nedavno su ažurirali
svoje smjernice kako bi obeshrabrili korištenje sušila za ruke u kliničkim odjelima.
– Razlog zašto su sušila za ruke tako velika potencijalna opasnost za zdravlje je činjenica
da puno ljudi ne pere ruke pravilno. Kao posljedica toga na rukama se zadržavaju bakterije
koje se potom ispod sušila raspršuju u zrak i kontaminiraju okolni prostor, uključujući i samo sušilo za ruke, lavaboe, pod i ostale površine. S druge strane, papirnati ručnici upijaju vodu i mikrobe koji su ostali na rukama, a ako se bace u smeće, postoji puno manja opasnost od
zaraze – zaključuje Wilcox.
(24sata.hr)