Mitovi i istine: Sve što trebate znati o doručku

Postoje mnoge nutricionističke teorije koje se bave pitanjem pravog vremena za doručak,
a naučnici su pokušali doći do finalnog zaključka da li je bolje ranije ili kasnije doručkovati
te da li je zdravo preskočiti ovaj dnevni obrok.
Većina ljudi smatra da je doručak najvažniji obrok dana. Ako ga preskočite, kao što
to navode pojedini stručnjaci, posljedično može doći do pojave velikih zdravstvenih
problema.
Iako se ovaj mit ustalio, u posljednjih nekoliko godina pojavila se još jedna teorija
vezana za doručak.
Tačnije, pojedinci smatraju kako bi prvi dnevni obrok trebao biti što kasnije,
a to argumentiraju tim da će ovakav režim prehrane donijeti brojne zdravstvene
koristi među kojima se ističe poboljšanje ćelijskog zdravlja i gubitak težine.
Doručak ima vrlo interesantnu historiju. Do 19. stoljeća ljudi nisu mnogo razmišljali
o tome. Jednostavno su jeli ono što su imali, a to je obično bio ostatak hrane od večere prethodne noći. Žene su se počele smatrati ravnopravnom radnom snagom u 20. stoljeću,
što je značilo da je potrebno da djeci daju nešto brzo i hranjivo prije nego što napuste kuću.
Na taj način je doručak postajao sve važniji obrok.
Studija iz 1999. godine objavljena u časopisu Physiological Behavior otkrila
je da su pojedinci koji nisu imali doručak bili iscrpljeni do podneva i znatno
su pogoršali svoje pamćenje. Slično tome, studija iz 2013. godine utvrdila je
da su djeca mlađa od 13 godina koja nisu doručkovala imala lošiji uspjeh
u školi nego djeca koja su ranim jutrom jela. Također, rani doručak je bio
i dobar regulator tjelesne težine.
Studija objavljena u časopisu Appetite pokazala je da je izostanak doručka
povezan s depresijom, a studija iz 2013. godine u jednom italijanskom časopisu
otkrila je da ljudi koji imaju doručak bolje iskorištavaju hranjive materije i da imaju
razvijenije kognitivne funkcije.
Nutricionistica Carolyn Brown rekla je da je doručak izuzetno bitan. Istakla
je kako ne mora biti velika porcija, ali da je važno nešto pojesti nekoliko sati
nakon buđenja.
“Govorim svojim klijentima da doručkuju najkasnije do deset sati ujutro,
a to je i moje lično pravilo. Istraživanja pokazuju da bi unos proteina ranim
jutrom mogao poboljšati čovjekove performanse tokom dana”, kazala je ona.
S druge strane, ako kasno doručkujete, nivo šećera u krvi može vam drastično opasti,
što može dovesti do iscrpljenosti. No, naučnici ističu kako je potpuno izostavljanje
doručka manje štetno od uzimanja hrane kasno.
Isto tako, stručnjaci kažu da je za doručak najbolje jesti zdrave namirnice
i ističu kako je konzumiranje muffina dosta štetnije nego preskakanje doručka.
Pojedini stručnjaci također su istakli kako izbjegavanje doručka može smanjiti
vašu tjelesnu težinu, ali isto tako i izazvati upalne procese u organizmu.
LIFE zaključuje kako je dosta bolje ranije doručkovati nego termin svog prvog
dnevnog obroka pomjeriti za podne.
(Klix.ba)