Gološ: Marijin Dvor je “downtown”, sjedište institucija, posla i kulture, a ne nova Tibra

Gološ je autor više značajnijih objekata u Bosni i Hercegovini, a samo neki od najvažnijih u Sarajevu su stambeno komercijalni tornjevi Bosmal City Centar, prodajni centar Merkur, revitalizacija hotela Evropa, kao i shopping centri BBI i Sarajevo City Centar, a trenutno radi na veoma značajnom međunarodnom projektu iz oblasti turizma u Africi.

On nam je rekao kako smatra da je Prijedlog izmjena Regulacionog plana za gradski centar Marijin Dvor dobro došao dodajući kako je još uvijek riječ o prijedlogu koji tek treba da ide u proceduru što podrazumijeva prvo Savjet gradonačelnika Grada Sarajeva za urbanizam, ekologiju i estetsko uređenje grada, zatim pokretanje procedure javne rasprave i uključivanja svih zainteresovanih strana koje će imati priliku da kažu svoje mišljenje i tako utječu na završni dokument.

“S obzirom na to da je riječ o jednoj od najznačajnijih četvrti grada u kojem su smještene administrativne funkcije grada, a gdje se nalaze državne institucije, predmetnom lokalitetu trebamo posvetiti posebnu pažnju. Tu imamo 42 hiljade kvadratnih metara i na tom prostoru dešava se prekid pješačkih tokova pogotovo uz rijeku Miljacku. Do Vilsonovog šetališta iz novog dijela grada imamo povezane pješačke tokove sve od Hrasnog pa i dalje. Na lokalitetu Marijin Dvora je prekinut grad i šetnica nam počinje dalje od Skenderije i zgrade Predsjedništva BiH prema starom gradu”, kazao nam je Gološ.

Kako kaže, važno je da se ta lokacija tretira kao jedna lokacija, odnosno jedna urbanistička parcela, što i piše u Prijedlogu izmjena Regulacionog plana za gradski centar Marijin Dvor. On objašnjava da u tom slučaju vlasnici unose svoje vlasničko stanje u procentima u projekat.

“Problem kod regulacionih planova jeste što oni koji imaju male parcele (na kojima je nacrtan parking, zelenilo ili saobraćajnica) ne dobiju ništa. Njima se samo kupi zemlja po nekoj zaštićenoj cijeni dok oni drugi koji su veliki, koji imaju novac i koji kupe parcele, uživaju pravo na gradnju. U konceptu jedne parcele svi bi bili zaštićeni. ‘Mali vlasnici’ koji imaju 0,1 posto dobili bi stan tu, a ‘veliki ‘ bi dobili svoj dio u skladu s procentom vlasništva. Naprimjer, ako imaju pet posto površine dobili bi pet posto projekta”, rekao je Gološ.

Takav pristup omogućuje da se predmetno dio grada tretira u jedinstvenom urbanističko-prostornom konceptu, koji bi predstavljao interes grada, a ujedno bio i prihvatljiv investitorima. Ugledni arhitekta ističe da je za njega neprihvatljivo da nastavak pješačke šetnice, odnosno Vilsonovog šetalište, bude širine 12 metara kako to piše u prijedlogu.

“To mora biti 18 ili 19 metara što je pravo gradskog mjerilo. U starom Regulacionom planu koji je važeći ta šetnica je bila široka 22 metra i ne vidim razlog zbog kojeg bismo dali da se grad ‘osakati’ da bi nekakav privatni interes bio zadovoljen. Šetnicu treba provući u punom profilu, da imamo drvored, Miljacku, biciklističku stazu i javni prostor za šetanje s kojeg će se imati pristup objektima. Gradski interes je da prođe takva šetnica”, kazao je Gološ.

Gološ, koji je i član Savjeta za urbanizam, ekologiju i estetsko uređenje grada, smatra da bi u uskom dijelu lokacije na kojoj se nalazi Stara električna centrala na Marijin Dvoru, smještena na raskršću ulica Hiseta i Kotromanića, šetnica komforno mogla proći i kroz prizemlje zgrade što nije ništa neuobičajeno.

“Visina objekata uz šetnicu ne smije biti preko 21 ili 22 metra. Sve preko toga bilo bi neprihvatljivo. Onda se povlačenje može dešavati recimo svakih deset metara po dva ili tri metra visine. Nemam ništa protiv toga da na Marijin-Dvoru, u kvadrantu B bude i visokih objekata, ja nisam protivnik nebodera. Bitno je definisati da tu bude 60 do 70 posto poslovnih prostora, prostora vezanih za kulturu, upravu, jer je riječ o sarajevskom ‘downtownu’. Na tom prostoru trebaju biti smještene institucije države, treba da se izgradi planirana koncertna dvorana ili da se otvori muzej i tako dalje. Pitanje je kako naći interes između javnog i privatnog, ali to je pitanje za vlasti”, rekao je Gološ.

Zbog toga još jednom podvlači važnost principa jedne parcele jer većinu današnjih investitora zanima samo da kupe što jeftiniju parcelu, da dobiju što više kvadrata i prodaju jeftine stanove. Kako kaže, u tom slučaju dobili bi novu Tibru na Marijin-Dvoru.

“Ja sam apsolutno protiv toga i to nam ne treba. Pametan urbanizam bi ustvari trebao biti urbanizam u kojem se štiti interes grada, a ujedno otvara mogućnost investitorima da djeluju u regulisanom okviru. Tu bi faktički jedan urbanističko-arhitektonski koncept bio primijenjen na cijelu lokaciju i to je sigurno izvrstan i jedini ispravan koncept. Cijelu lokaciju od 42 hiljade kvadrata treba tretirati jednom podzemnom garažom i jedinstvenim konceptom ulaza pa neka onda gore ‘niknu’ zgrade sa što više zelenila na pješačkoj plohi i što manje saobraćajnica. Postoji ideja da se Kotromanićeva ulica, u stanju kakvom je sada, potpuno ukine i da se proširi Vilsonovo šetalište, ja sam pobornik te ideje”, kazao je Gološ.

Kako kaže, Vilsonovo šetalište je iznimno važan gradski tok preko kojeg se može “oživjeti” rijeka Miljacka. To automatski znači da se i druga strana Miljacke može na isti način tretirati.

“Onda mi dobijemo pravi grad. Nakon toga nam se dešava Skenderija koja će biti posebna priča u jednom momentu. Dakle, da ponovim važne su tri stvari: (I) jedna lokacija, (II) svi unose svoje vlasništvo, (III) Vilsonovo šetalište je 18 metara minimalno i ne smiju biti visoki objekti uz samu Miljacku”, zaključio je Gološ.

Klix.ba