Devet vrsta inteligencije: Kako poticati njihov razvoj kod djeteta?

Još od nastanka prvog testa inteligencije davne 1904., inteligencija se vezala isključivo
uz školski uspjeh. No Howard Gardner, profesor s Harvarda, napravio je veliki zaokret u tome, govoreći da testovi inteligencije ne uzimaju u obzir širok raspon drugih sposobnosti koje ljudi imaju, ali ni utjecaj kulture.
Tako je nastala teorija višestrukih inteligencija prema kojoj postoji osam vrsta inteligencije,
a u posljednjih je nekoliko godina pridodana i deveta.
Prema Gardneru, inteligencija je sposobnost rješavanja problema koji su cijenjeni u jednom
ili više kulturnih okruženja. 
Naime, nitko prije njega nije zamijetio da kulturna vrijednost utječe na to čovjek uopće dobije priliku izvršavati zadatke koji će mu pomoći u razvijanju neke vještine, a time i određene vrste inteligencije.
Svih osam (devet) vrsta inteligencije o kojima Gardner govori međusobno su povezane i nužne
za produktivno djelovanje u društvu. 
I sve su one već ugrađene u nas, ali treba poticati njihov daljnji razvoj kako bismo otkrili u čemu smo najbolji. Pritom je ključno opažanje onoga u čemu smo dobri, a u čemu još nismo.
Danas nastavnici pokušavaju nastavne jedinice i zadatke planirati tako da potaknu razvoj svih osam (devet) vrsta inteligencije i prilagode sadržaj različitim učenicima. Međutim, to nije tako
na svim nastavnim predmetima, a i u velikoj mjeri ovisi o osobnosti samog učitelja ili nastavnika
i njegovom shvaćanju inteligencije. Stoga je, kao i uvijek u odgoju, ključna uloga roditelja.
Zato uz pojašnjenja pojedine vrste inteligencije u nastavku donosimo i ideje kako kod svog djeteta možete poticati razvoj određene vrste inteligencije.
1. Verbalno-lingvistička inteligencija odnosi se na, kako joj i samo ime kaže, učinkovito korištenje riječi, sintagmi i rečenica, bilo u pisanom ili govornom obliku. Djeca koja imaju istaknutiju ovu vrstu inteligencije vole razmišljati u riječima. Često se može primijetiti da
i u igri s drugom djecom kod njih dominiraju objašnjavanje i opisivanje samih radnji,
a istodobno su takva djeca i veliki zaljubljenici u knjige. Stoga im je potrebno što više čitati, osigurati im bilježnice u koje mogu zabilježiti svoje misli (a koje neće biti školske bilježnice), osmisliti s njima igre riječima, izrezati im slova s kojima mogu sami stvarati nove riječi i slično, upisati ih na tečaj stranog jezika ili radionice kreativnog pisanja.
2. Logičko-matematička inteligencija vezuje se uz korištenje brojeva, dobro uočavanje uzročno-posljedične veze, logičko zaključivanje i sposobnost otkrivanja obrazaca. Djeca kod kojih je
ona izražena vole rješavati rebuse, zagonetke, premetaljke, mozgalice i stvarati vlastite šifre. Njih zanima i kako izgleda svemir, zašto je trava baš zelene boje ili pak kako se klasificiraju sisavci. Njihovu ćete želju za znanjem utažiti odlascima u muzeje poput Prirodoslovnog,
u zvjezdarnice ili pak kupnjom igračaka poput paketa za izradu vulkana, kemijskih pokusa prilagođenih njihovoj dobi i slično.
3. Ako dijete ima osjećaj za boje i linije, ako pokazuje smisao za grafičko prezentiranje ideja putem crteža ili pak se vrlo lako snalazi u bilo kojem novomprostoru, kod njega je naglašeno razvijena prostorna inteligencija. Takvom su djetetu potrebne kockice, što više pribora za crtanje i slikanje, pribor za izradu modela i maketa (a možete se poslužiti i običnim kartonskim kutijama) i slagalice, ali i posjeti muzejima umjetnosti.
4. Pleše li dijete od malih nogu, sanja o tome da postane balerina ili break-dancer ili pak bavljenje sportom voli više od ičega, jasno je da je kod njega naglašena tjelesno-kinestetička inteligencija.
5. Dijete se koristi svojim mentalnim sposobnosti za koordinaciju pokreta, a dodatno je
možete potaknuti igranjem dramskih uloga, upisivanjem tečaja plesa ili sporta prema kojem dijete pokazuje najveći afinitet.
6. Glazbenu inteligenciju vrlo je lako prepoznati kod djece koja su nadarena za pjevanje
ili sviranje, koja lupaju nogama ili rukama stvarajući određene ritmove ili pak stalno nešto pjevuše ili mrmljaju. Dodatno ćete ih stimulirati upisom u glazbenu školu i pohađanjem koncerata koji su primjereni djetetovom uzrastu.
7. Ako dijete voli boraviti u prirodi, skuplja lišće, žirove i sjemenke, obožava provoditi sate
s kućnim ljubimcem ili pak svesrdno pomaže u vrtlarstv
na svoj simpatičan način, kod njega
je razvijena naturalistička inteligencija. Dodatno je možete poticati odlaskom na kampiranje, dugim šetnjama vikendom, odlaskom u azil za životinje, radom u vrtu, pa čak i planinarenjem
na mjesta koja su prihvatljiva za dijete.
8. Međutim, osim vrsta inteligencije koje pokazuju našu sklonost određenim praktičnim vještinama i sposobnostima, jednako su tako važne i one vještine koje razvijamo u doticaju
s drugim ljudima i sa samim sobom. Zato je važno kod djeteta razvijati i interpersonalnu i intrapersonalnu inteligenciju. Interpersonalnu možete poticati organiziranjem igara u svome domu s djetetovim prijateljima ili pak odlascima na dječja društvena događanja, dok je kod razvijanja intrapersonalne važno djetetu omogućiti da bude samo sa sobom. Tako će postati svjesnije sebe i svojih vrlina, svojih želja i planova.
9. U posljednjih nekoliko godina govori se još i o egzistencilističkoj/duhovnoj inteligenciji koja se odnosi na meditaciju, razmišljanje o smislu života i istraživanju vjere. To ćete kod svog djeteta moći primijetiti tek u tinejdžerskoj dobi jer do svoje 12. godine djeca ne mogu sebi predočiti apstraktne pojmove. Tada ih je pak poželjno uputiti na knjige o filozofiji, ljubavi i svemu ostalome što ih zanima, a s njima možete podijeliti i svoje mišljenje.
Izvor: Zadovoljna.hr