in

Namirnice za bolju koncentraciju

Odavno se zna da neke namirnice pomažu koncentraciju, a neke toj koncentraciji smetaju, što znači da se spretnim korištenjem tih sredstava može okoristiti. U vrijeme stare Grčke i Rima postojalo je uvjerenje da se konzumiranjem mozga životinja može postati ”oštroumniji”, pa je, primjerice, na cijeni bila pečena teleća glava, što se kao običaj zadržalo sve do današnjih dana.

Pokazalo se da voće u svježem i suhom stanju može najbrže osigurati energiju za rad mozga. Upravo zato tenisači konzumiraju banane za vrijeme svake pauze.

Sva su ta tradicionalna nagađanja, naravno, pogrešna, jer se mozak ne hrani proteinima već – glukozom. Za dobro su funkcioniranje mozga, dakle, potrebni ugljikohidrati koji se brzo pretvaraju u glukozu. Osim hrane, za bolje korištenje moždanih kapaciteta koriste se i razni energetski napici koji mogu, ali ne moraju, sadržavati i stimulativna sredstva, kao što je, primjerice, kofein. Naime, kofein, teofilin, teobromin i neki drugi alkaloidi iz kave, čaja, kakaa i čokolade djeluju blago stimulativno.

Posebno mjesto zauzima guarana, tropska biljka čije sjeme sadrži smjesu alkaloida, među kojima ima oko 5% kofeina (guaranina). Zapaženo je da guarana djeluje znatno bolje nego čisti kemijski kofein zato što postoji sinergističko djelovanje više vrsta stimulativnih sredstava.

Za poboljšanje pamćenja koristi se i ekstrakt biljke ginkgo biloba, čija djelatna tvar ginkgozidi stimuliraju cirkulaciju krvi kroz sitne kapilare mozga. Naravno, što je bolja opskrba mozga hranjivim tvarima i kisikom, to je bolja memorija i proces razmišljanja.

Što sve potiče rad mozga

Dok kofein i drugi alkaloidi djeluju centralno, podražujući mozak i prisiljavajući srce na ubrzani rad i budnost, druge tvari djeluju na sasvim drukčiji način. Ako, primjerice, umjesto zraka udišete čisti kisik, vaša će se krv obogatiti kisikom koji će biti dopremljen do mozga. Time će se potaknuti oksidacijski procesi i mozak će dobro raditi. Ako se tome dodaju ugljikohidrati koji relativno brzo prelaze u glukozu, učinak je dvostruk, jer, kao što je poznato, za dobar rad mozak mora biti besprijekorno opskrbljen energijom i kisikom. Ovome se može dodati da za dobar rad mozak mora biti odmoren, tj. iz njega moraju biti odstranjeni svi produkti metabolizma, a sinapse (veze između živčanih stanica) relaksirane.

Prof. dr. Paul Gold, šef katedre za fiziologiju i psihijatriju Sveučilišta Illinois, na bazi cijelog niza pokusa ustanovio je da ništa ne može popraviti pamćenje i brzinu razmišljanja kao brza dostava glukoze. Ali, postoji problem kod procjene koju hranu ugljikohidratnog tipa treba konzumirati kako bi se energija što brže oslobodila. Pretvorba ugljikohidrata u glukozu može potrajati od 1-2 sata, što jasno daje do znanja da se stalno mora obnavljati. A pretvaranje proteina u glukozu može potrajati i do 6 sati, pa je na takvu opskrbu bolje ne računati.

Pokazalo se da voće u svježem i suhom stanju može najbrže osiguratienergiju za rad mozga, i upravo zbog toga tenisači konzumiraju banane za vrijeme svake pauze. Prof. dr. Gold kaže da kod povećanog uzimanja glukoze postoji faza poboljšanja pamćenja, ali nakon određene granice dolazi do faze usporavanja, tj. doza više ne igra nikakvu ulogu. Iz toga nije teško iščitati da je mehanizam konverzije (pretvorbe) prilično složen i da se ne može ubrzavati ”do mile volje”. Nadalje, očito je da jedna doza predstavlja granicu nakon koje nastaje slabija mogućnost memoriranja, tj. “premor“, kada mozak više nije u stanju prihvatiti glukozu.

Čimbenici dobre koncentracije

Za poboljšanje koncentracije važnu ulogu imaju i drugi čimbenici, kao što su stres, umor i količina hrane. Primjerice, pun želudac ne dopušta koncentraciju, već, naprotiv, izaziva pospanost, jer krv “pobjegne“ iz mozga u probavni sustav kako bi se obavila važna funkcija apsorpcije hrane.

Za dobro funkcioniranje mozga
potrebni su ugljikohidrati koji se
brzo pretvaraju u glukozu.

Prema tome, uoči događaja koji zahtijevaju dobru koncentraciju nikada se ne jede mnogo, već malo, i ne jede se meso i masna hrana, već lagani, kombinirani obrok od žitarica, voća i meda. Preskakanje jutarnjeg obroka slabi pamćenje i sposobnost koncentracije, dok, suprotno tome, dobar doručak od mlijeka i žitnih pahuljica, pa čak i obrok od jaja, poboljšava koncentraciju.

Dužina dobre koncentracije izravno ovisi o izvoru glukoze koji stalno pristiže u krvotok. U te svrhe sportaši koriste razna pomoćna sredstva, tj. dodatke prehrani (suplemente). Među njima su najvažniji omega-3 masne kiseline, vinpocetin, ginseng i holin. Koncentracija se, naravno, može potaknuti fizičkim treningom, jogom i tehnikama relaksacije.

Izvor: Coolinarika

What do you think?

Written by Redakcija

Kinezi proizveli mobitel Vivo X21 sa senzorima za otisak prsta unutar displeja

Kraljica dvaput proslavila rođendan!